bespravna gradnja

Koliko se etaža može legalizirati?

Odluka o broju katova koji će se moći legalizirati je "rukama" lokalne samouprave. Prepuštanjem odluke Ministarstvo želi oprati ruke kako bi jednom moglo reći da su lokalne samouprave odlučivale o svom prostoru, smatraju u Udruženju arhitekata Hrvatske.

Najkasnije do 15. listopada ove godine sve jedinice lokalne samouprave moraju odrediti zone i iznose naknada u tim zonama, koje će bespravni graditelji plaćati za legalizaciju svojih objekata – objavilo je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Rok od dva mjeseca, do 15. studenog, Ministarstvo je pak dalo lokalnim upravama da odluče koliko će etaža na bespravnim objektima legalizirati. Lokalne će uprave, kojima će se u džep slijevati pola od ukupno naplaćenih naknada za legalizaciju, kao i visoki komunalni doprinosi, moći legalizirati i pet katova »viška«, ako tako odluče, dok će se oni koji su gradili legalno s razlogom pitati zbog čega su godinama čekali dozvole za gradnju, da bi sagradili, primjerice, samo dva kata.

 

A zgrade građene u "fušu"?

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, donesen u srpnju ove godine, kaže, naime, da se legalizirati mogu najviše dva kata više od onoga što na tom području predviđa prostorni plan, osim ako lokalna uprava svojom odlukom tu katnost ne poveća. Primjerice, na području na kojem su dozvoljene trokatnice, a sagrađena je šesterokatnica, bit će legalizirana i ta tri kata više, ako lokalna uprava dozvoli tri kata »viška« na tom području, a ne samo dva, koliko dozvoljava zakon. Ako se bespravna građevina nalazi na negrađevinskom području, lokalna će samouprava, opet, samovoljno moći određivati najveću dozvoljenu katnost bespravne građevine. Istovremeno, kaže zakon, na tom će negrađevinskom području investitor koji je kuću, jer je imao više novaca, dovršio, objekt moći legalizirati, a onaj čiji, jednako tako bespravan, objekt nije dovršen, na legalizaciju nema pravo.


»Prepuštanjem odluke lokalnim samoupravama, Ministarstvo, očito, želi oprati ruke, kako bi jednog dana moglo reći da su lokalne samouprave odlučivale o svom prostoru«, ističe Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja arhitekata Hrvatske, dok se Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu, kaže, boji propusta koji će se događati u izvješćima o bitnim zahtjevima za građevinu. Naime, investitor je za legalizaciju dužan priložiti geodetski elaborat, arhitektonski snimak i dokaz o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti građevine. Jedinici lokalne samouprave plaća komunalni doprinos, Hrvatskim vodama vodni doprinos, te konačno kaznu, odnosno naknadu za zadržavanje objekta u prostoru. Kako napominje Karakaš, inženjeru građevinarstva neće biti teško potpisati stabilnost građevine ukoliko postoje papiri o njenoj gradnji, no što je s objektima koje su gradili susjedi, ili majstori u »fušu«, pita se Karakaš, napominjući kako neće biti rijetkost da inženjer ipak, uz naknadu, zažmiri, i potpiše dokument. Takva kuća na kraju postaje legalna, a odluči li ju vlasnik prodati, netko ju može kupiti, ne znajući ništa o njenoj gradnji i problematičnoj statici.

 

Skupa legalizacija

Legalizacijom 150.000 bespravnih građevina, na koliko ih procjenjuje Ministarstvo, državni, i lokalni proračuni, mogli bi zaraditi devet milijardi kuna, odnosno oko 60.000 kuna po objektu od, recimo, 150 četvornih metara. Sama naknada, odnosno kazna, kretat će se, ako je riječ o objektu u kojem se stanuje, oko nekoliko tisuća kuna, ovisno o ukupno osam parametara na temelju kojih će lokalna uprava naknadu određivati, no zato će se skupo plaćati komunalni doprinos. Primjerice, za kuću od 150 četvornih metara, na području u kojem taj doprinos košta 135 kuna po prostornom metru (dio Zagreba), komunalna naknada iznosi gotovo 54.000 kuna, tri tisuće će koštati naknada za legalizaciju, dok platiti treba i ostale troškove. Uglavnom, sve ono što su platili i oni koji su gradili legalno, čekajući na dozvole i po nekoliko godina, kad predizborne legalizacije još nije bilo. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinca 2012. godine, nakon čega će se bespravne građevine, opet, do daljnjega – uklanjati.

 

Ministarstva riješila zavrzlamu oko novog Zakona

Kako neslužbeno doznajemo, Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo zaštite okoliša konačno su riješili pravnu zavrzlamu nastalu zbog pogrešnog tumačenja Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Naime, u gruntovnicama je gotovo u potpunosti stao upis nekretnina, i kupoprodaje nekretnina općenito, jer novi zakon nezgrapno kaže kako vlasnik nekretninu ne može prodati dok god u zemljišnoj knjizi nije posebno navedena zabilježba da ta nekretnina ima uporabnu dozvolu. Makar novije gradnje uporabnu dozvolu imaju, i ona se prilaže u gruntovnicama, a zabilježba se navodi samo ako uporabna ne postoji, zakon kaže da je »prilikom prometa zgrade za koju u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba o aktu za uporabu u svrhu uknjižbe prava vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora potrebno dokazati da je zgrada zakonita, predočenjem građevinske dozvole, drugog akta na temelju kojega je zgrada izgrađena, akta za uporabu zgrade, odnosno pozivanjem na odredbu zakona kojom je zgrada izgrađena bez akta za građenje izjednačena sa zgradom izgrađenom na temelju zakona (1968.)«.

 

Drugim riječima, treba ponovno priložiti uporabnu, i platiti biljeg za upisa zabilježbe o njenom postojanju, dok su još veći problem starije nekretnine, za koje uporabna dozvola uopće nije niti potrebna, već su takve zgrade u potpunosti legalne čak i ako posjeduju samo rješenje o gradnji. Prema još uvijek neslužbenim informacijama iz Ministarstva graditeljstva, koje je zakon pisalo, odredbe novog zakona službenici u gruntovnicama pogrešno su tumačili, i te su dileme razjašnjene – ne treba biljega i zabilježbe o postojanju uporabne dozvole, kao što starijim građevinama uporabna niti ne treba. Kako su, međutim, na isti način zakon protumačili i odvjetnici i posrednici u prometu nekretnina, zakon očito nije dovoljno jasno pisan. Sada su, doznajemo, nesporazumi interno, između dvaju ministarstava, riješeni te se u Ministarstvu pravosuđa piše okružnica koja će biti poslana u sve gruntovnice, i na druge relevantne adrese, a koja bi tamošnjim službenicima trebala reći da problema – nema.
»Zabilježba u zemljišnoj knjizi da je za građevinu priložen akt za njezinu uporabu, kao niti postojanje samog akta za uporabu građevine, prema važećim zakonima nije uvjet za promet nekretnina. Zabranjen je promet i provedba prava vlasništva nezakonite zgrade i zemljišta na kojemu je ona izgrađena, a ne zgrade, odnosno zemljišta za koje u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba o uporabnoj dozvoli«, napominju u Ministarstvu graditeljstva.

 

Bojana Mrvoš Pavić, izvor: www.novilist.hr

Ocijenite ovo:

prosjek 0.0 (0 glas(a)/ova)

Vezani članci


ostale vijesti

  • Zagreb

    Bageri na obali Save

    Bageri na obali Save

    Novi projekt u Zagreb: Uređene prostore uz Savu građani će moći koristiti već ovo ljeto, tvrde u Gradu Zagrebu najavljujući kako obali žele udahnuti urbani život.

    27.04.2018.

  • Režije

    Novo poskupljenje struje

    Spuštena je granica ulaska u takozvani crveni tarifni model s 30 na 20 kilovata, gdje se naplaćuje trošak vršne radne snage.

    19.03.2018.

  • grijanje

    Zbog EU direktive morat ćete zamijeniti bojlere

    Uredba Europske komisije 813/2013, koja je u primjeni od rujna 2015., više ne dozvoljava prodaju klasičnih turbo-plinskih bojlera u EU te se radi energetske učinkovitosti traži ugradnja nove generacije uređaja za grijanje - kondenzacijskih bojlera.

    08.02.2018.

kontakt Zaštita osobnih podataka registracija za ponuđače arhiva potražnje oglasni prostor uvjeti korištenja i pravne obavijesti imenik izvođača

  

partnerske stranice

Get it on Google Play

za računalne djelatnosti i usluge10090 Zagreb, Sunčani brijeg 40 ● CMS 19.0123 - 42 / 11