porez na nekretnine

Porez će se plaćati i za nekretnine koje su se tek počele graditi

Fiskalni katastar – Ustrojit će se evidencija svih nekretnina u zemlji, i legalnih i onih bez dozvola. Podatke moraju prikupiti geodeti, općine i gradovi.

Prema nacrtu prijedloga zakona o porezu na nekretnine koji je dostavljen mjerodavnim Vladinim tijelima na očitovanje, predmet oporezivanja porezom na nekretnine sve su nekretnine, izgrađene i neizgrađene, koje se nalaze unutar granica građevnog područja naselja. Na neizgrađenoj nekretnini na kojoj je započeta gradnja, porezna osnovica odredit će se u visini 70 posto fiskalne vrijednosti neizgrađene nekretnine. Ako ta nekretnina ni nakon dvije godine ne dobije uporabnu dozvolu kao sagrađena nekretnina, uzet će se u obzir obavljena poboljšanja.

 

Sve nekretnine upisat će se u Fiskalni katastar koji će voditi Porezna uprava, ali predlagatelj zakona traži od Državne geodetske uprave i jedinica lokalne samouprave da do kraja ožujka 2013. godine Poreznoj upravi dostave sve podatke o nekretninama na svom području, s podatkom o OIB-u korisnika, tipu nekretnine, površini, namjeni, pripadnosti katastarskoj općini, čestici i kućnom broju. Poreznim obveznikom postaje stvarni korisnik nekretnine kojim se može smatrati: vlasnik, stanar, posjednik. Ako se iz svih okolnosti ne može utvrditi porezni obveznik, poreznim obveznikom proglašava se nekretnina, koja se zadužuje porezom. Osoba koja se prema odredbama Zakona smatra poreznim obveznikom, obvezu plaćanja poreza na nekretnine ne može koristiti kao dokaz u postupku dokazivanja prava vlasništva na nekretnini. Žalba na rješenje o utvrđivanju poreza ne odgađa izvršenje rješenja.

 

U Fiskalni katastar upisivat će se sve nekretnine prema stvarnom stanju, i legalne i nelegalne. Porez će se plaćati i na nezakonito sagrađene nekretnine prema stvarnom stanju izgrađenosti, a njihovi korisnici ili vlasnici neće moći dobiti nikakve olakšice dok te objekte ne legaliziraju. Porez će se plaćati na temelju fiskalne vrijednosti nekretnina koja će se utvrđivati postupkom masovne procjene jednom u pet godina.

 

Prihodi manji?

Slovenci su, primjerice, na uspostavljanje svog registra nekretnina potrošili otprilike 11 milijuna eura, što je 0,8 posto poreznih prihoda prikupljenih 2011. na lokalnoj razini. Ministarstvo financija navelo je u nacrtu prijedloga zakona procjenu da će lokalne jedinice od poreza na nekretnine prikupiti 2,6 milijardi kuna, ali tu je brojku izbjeglo spomenuti na svojoj prvoj javnoj prezentaciji poreznih načela. Sada se od komunalne naknade godišnje prikupi 2,9 milijardi kuna pa proizlazi da bi zakon za lokalne jedinice bio nepovoljniji od komunalne naknade. Stvarni učinci moći će se izračunati tek kad se vidi struktura nekretnina.