pratimo gradnju

Najava gradnje pasivne kuće

Uskoro ćete na našim stranicama moći pratiti gradnju pasivne kuće. Dok ne prikažemo konkretne radove, za početak ćemo spomenuti osnovne smjernice takve gradnje.

Što je pasivna kuća?

Pasivna kuća je građevina s visokom razinom udobnosti, komfora, kvalitetnog unutarnjeg ventiliranja te vrlo niskom potrošnjom energije potrebne za grijanje.

Za zagrijavanje takvih građevina potrebno je manje od 15 kWh godišnje po kvadratnom metru stambenog prostora. Za usporedbu, standardne građevine trebaju 150 - 200 kWh godišnje toplinske energije.

Krajnji cilj je zadržati kombiniranu ukupnu potrošnju grijanja, tople vode i električne energije na manje od 120 kWh godišnje po kvadratnom metru.

Komponente pasivne kuće

Pasivna kuća se razlikuje od ostalih zgrada, zbog nekoliko bitnih komponenti:

• dobra toplinska izolacija i kompaktan oblik
• sve komponente vanjske ljuske od pasivne kuće su posebno izolirane kako bi se postigla U-vrijednost koja ne prelazi 0,15 W / m2
• južna orijentacija: pasivno korištenje sunčeve energije je značajan čimbenik u projektiranju i uporabi pasivne kuće
• energetski učinkoviti prozori s trostrukim low-e staklima. Prozori bi trebali imati U-vrijednosti koja ne prelazi 0,80 W/m2K za stakla i okvir.
• posebna pažnja posvećuje se projektiranju i sprječavanju toplinskih mostova
• hermetična izvedba unutarnjeg prostora. Za provjetravanje se koristi kontrolirani rekuperacijski sustav
• udobnost ventilacije s visoko učinkovitim povratom topline iz ispušnog zraka pomoću izmjenjivača topline. Svjež zrak može se dovesti u kuću kroz podzemne kanale da se razmjeni toplina s tlom. Ovo podiže temperaturu svježeg zraka na 5°C čak i u hladnim zimskim danima. Većina topline u ispušnom zraku se prenosi na ulazni svježi zrak (povrat topline stopa preko 80%). Potrebna količina zraka je 30m3 / h po osobi.
• Osim što je primarno važno spriječiti toplinske gubite, pasivna kuća ima za cilj optimizirati unos topline ljeti.

Prostorije pasivne kuće

Vrlo dobro izolirana ovojnice smanjuje gubitke topline. Temperaturne razlike unutar prostora smanjuju rizik od pojave plijesni, kondenzacije ili pare. Za optimalnu udobnost, unutarnja površinska temperatura na vanjskim zidovima treba biti oko 18°C - 20°C. Kontinuirani sustav ventilacije ne zahtijeva komplicirana tehnička rješenja i donosi dodatnu udobnost grijanja i hlađenja ravnomjerno za sve prostorije. U takvoj unutrašnjosti klima je konstantna kao i kvaliteta zraka, za razliku od tradicionalnih stanova gdje se gubi toplina kroz prozore kad je potrebno izvršiti ventiliranje. Filtriranje u ventilacijskom sustavu osigurava zaštitu od prašine ili peludi.

Projektiranje pasivne kuće

Dizajn mora biti prilagođen lokalnim klimatskim i ekološkim uvjetima. To znači da se veće staklene površine uglavnom okreću prema jugu, što će donijeti značajan doprinos pasivnog korištenja sunčeve energije: zimi sunce izlazi nisko, prozori omogućuju pasivno grijanje kuće, dok je u ljetnim mjesecima sunce visoko te prozori u kombinaciji sa sjenčanjem neće dopustiti suncu zagrijavanje unutrašnjosti.
Ispravna ugradnja vanjske stolarije u zidove pasivne kuće je od velikog značaja: prozor će biti smješten u sloju toplinske izolacije i njegov okvir također će biti pokriven izolacijom kako bi se spriječili toplinski mostovi.

Koliko je skupa gradnja pasivne kuće?

Pasivna kuća je 15%-40% skuplja u gradnji od standardne izvedbe. No, tijekom prvih 10 godina stanovanja ta se veća uložena vrijednost potpuno isplaćuje a u daljnjem korištenju pasivna kuća bitno štedi novac ukućana. Osim te osnovne računice, bitno je napomenuti da pasivna kuća ima i puno veću tržišnu vrijednost. U cilju poticanja takve gradnje, može se očekivati da će nas država u budućnosti subvencionirati u takvoj gradnji.