sve o podnom grijanju

Kolike su dozvoljene temperature površine poda?

Odlučujući faktor udobnosti je temperatura površine poda. Gornja i donja granica dozvoljene temperature poda u velikoj mjeri ovisi o vrsti obuće. Obje su granice to veće, što je laganija obuća.

U stanovima, bolnicama, domovima itd. u pravilu se nosi laganija obuća. Provedena istraživanja pokazala su, da podovi s površinskom temperaturom do 29° C, po kojima se hoda laganijom obućom, niti kod dužeg boravka ni na koji način ne utječu na udobnost i zdravlje.

Naprotiv, takvo rješenje dovodi do najvećeg mogućeg osjećaja ugode. U spavaćim sobama, kupaonicama, kupalištima itd., u kojima se hoda bosih nogu, za udobnost nije bitna samo temperatura poda, već i materijal podne obloge. Keramička ili plastična tvrda obloga primjerice ima znatno veći „koeficijent prolaza topline“ od tekstilne obloge ili drvenog poda i tako se pri istoj površinskoj temperaturi doima mnogo hladnije.

Zbog fizioloških i higijenskih saznanja iz tog razloga temperature površine poda ne bi smjele prekoračiti maksimalne vrijednosti navedene u EN 1264-3.

Maksimalne dozvoljene temperature površine poda:

- zona boravka max. 29° C
- rubna zona max. 35° C
- Kupaonica max. 33° C

U području rubnih zona (uzduž vanjskih zidova i prozorskih površina - širina odgovara 20% dubine prostorije, no max. 1,0 m) u praksi se može raditi s većim temperaturama. To se postiže tako, da se u tim zonama cijevi polažu gušće. Daljnji faktor udobnosti je valovitost površinske temperature poda.

Maksimalna dozvoljena valovitost kod proračunske temperature iznosi: Za stambene prostorije - 4K Za područja bosih nogu - 2K.

Pod valovitosti se podrazumijevaju nastajanja temperaturnih razlika na površini poda, mjereno s jedne strane direktno preko tjemena cijevi, a s druge strane između cijevi. Kako bi se valovitost držala što manjom, bolje je upotrijebiti manju temperaturu grijane vode uz gušće postavljanje cijevi, nego veći razmak cijevi uz veću temperaturu grijane vode.