faze gradnje
konstrukcija krova

Općenito o krovu

Krov je od svih građevinskih elemenata najjače izložen utjecaju atmosfere i okoliša. Hladnoća, vlaga, snijeg, tuča, vjetar, oluja, potresi, prašina čađ, mahovina, gamad, vatra itd - zbog toga je ispravno izvedeno krovište vrlo važano za svaku građevinu.

Za svaki krovopokrivački materijal i vrstu propisani su odgovarajući nagibi krova, od kojih se može odstupati samo uz posebne dodatne građevinske mjere.

 

Kose krovne konstrukcije

Kod nagnutog krova konstrukcija je određena tlocrtom, oblikom krova, nagibom krova i namjenom uporabe krovnog prostora. Uobičajene su drvene konstrukcije (rogovi, žlijebne grede) i krovni elementi. Mogući su i velikoplošni gotovi betonski dijelovi za masivne krovove (porozni beton, lagani beton).

Ravne krovne konstrukcije

Ravni krovovi se montiraju na ravnim drvenim podkonstrukcijama ili na ravnim masivnim (betonskim ili polumontažnim) stropovima.

Već prema vrsti izvedbe razlikuju se:

  • ventilirani, dvokrilni krovovi za nagibe krova od 5°. Ventilacijski međuprostor mora biti najmanje 15 cm. Razlikuju se lagani i teški krovovi.
    • Lagani krov: nosiva konstrukcija se nalazi između donjeg krila (toplinska izolacija, blokada pare i obloga stropa) i gornjeg krila (nosivi sloj za brtvljenje krova). Odzračivanje se vrši unutar nosive konstrukcije.
    • Teški krov: donje krilo je ujedno i nosiva konstrukcija (masivni strop). Na tome se nalazi termoizolacija a nakon toga nosiva konstrukcija za brtvljenje krova. Nosiva konstrukcija stvara potreban prostor za odzračivanje
       
  • neventilirani, jednokrilni krovovi za nagibe krova od 2°. Pojedinačni slojevi leže direktno na nosivoj konstrukciji. Termoizolacija se kasnije može naknadno pojačati bez većih konstrukcijskih zahtjeva
     
  • neventilirani, jednokrilni krovovi na teškim podkonstrukcijama. Brtvljenje leži ispod sloja termoizolacije, koji mora biti vodootporan, postojanog oblika, otporan na mraz i truljenje. Nije neophodna blokada pare.

Ravni krovovi se montiraju uvijek s blagim nagibom, kako bi se omogućila nesmetana drenaža površine krova prilikom oborina.

 

presjek krova

Izolacija kosih krovova

Termoizolacija krovnih kosina osigurava ugodno stanovanje. Ona sprečava prekomjerno grijanje ljeti i osigurava zimi ekološki prihvatljivo grijanje, koje štedi energiju. Korektnom instalacijom i rasporedom izolacijskog sloja izbjegavaju se temperaturna opterećenja i stvaranje kondezata. Skupljanje vlage u konstrukciji može se lako regulirati blokadom pare, koja se paronepropusno priključuje na obloge unutarnjeg prostora. Time se osigurava da topli i vlažni zrak iz unutarnjih prostora ne struji u konstrukciju. Dimenzioniranje izolacijskog sloja se vrši prema zahtjevima pravilnika o uštedi energije (EnEV).
Raspored izolacijskog sloja vrši se kao:

  • izolacija iznad rogova krova
  • izolacija između rogova krova
  • izolacija ispod rogova krova
  • izolacija kombinirana na i ispod rogova krova odnosno između i ispod rogova krova

Kako bi se izolacijaski sloj zaštitio od vlaženja usljed difuzije vodene pare, neophodno je u većini slučajeva postavljanje blokade pare.

Uobičajeni izolacijski materijali su: izolacija od starog papira, celuloznih vlakana, pamuka, ilovače, čvrsta spužva, drvena vlakna, mineralna vlakna, polyester, ovčja vuna, pjenušavo staklo itd.

Izolacija ravnih krovova

Toplinska izolacija ravnog krova štiti konstrukciju od naprezanja izazvanih temperaturnim oscilacijama, sprečava ljeti prekomjerno zagrijavanje prostorija ispod krovnog stropa te zimi osigurava ekološki prihvatljivo grijanje, koje štedi energiju.

Dimenzioniranje izolacijskog sloja se vrši prema zahtjevima pravilnika o uštedi energije (EnEV). Može se formirati kao nagibna izolacija, te se na taj način istovremeno postiže nagib od najmanje 2% za ispravnu drenažu krovne površine.

Uobičajeni izolacijski materijali su: izolacija od starog papira, celuloznih vlakana, pamuka, ilovače, čvrsta spužva, drvena vlakna, mineralna vlakna, polyester, ovčja vuna, pjenušavo staklo itd

Pokrivanje krova

Vrsta pokrivanja krova ovisi o nagibu krova. Ona mora biti postojana na vremenske utjecaje, sugurna od kiše i otporna na vatru.
Armirani materijali za pokrivanje krova su bitumenska šindra, bitumenske valovite ploče, krovne opeke, krovne ploče od vlaknenog cementa, drvena šindra, metalni pokrivni materijali npr. cinčani lim, bakreni limovi, šljunak ili slamnati pokrivni materijal.
Pribor i ukrasni materijal za pokrivanje krovova prilagođeni su oblikom i bojom.

Solarni pokrivni materijal označen je kao solarne krovne opeke, solarni šljunčani sustavi ili solarni metalni pokrivni materijal.

Brtvljenje krova

Brtvljenje ravnih krovova vrši se u pravilu materijalima za brtvljenje u obliku staza te predstavlja vodonepropusni sloj preko cijele površine krova. Oni štite građevinski objekat od oborinskih voda, koji je nepropusan za one količine vode koje se privremeno zadržavaju na površini krova. Krovni pokrov mora biti otporan na temperaturne oscilacije, na mehanička naprezanja usljed istezanja ili skupljanja kao i na UV-zračenje i toplinu zračenja. Krovni pokrov mora biti dostupan i prohodan za poslove održavanja i popravaka.

Uobičajeni materijali za pokrivanje krovova su bitumenske ljepenke, staze od plastičnih materijala, staze od kaučuka, tekuće folije, kao i krovovi s izglađenim premazima, koji imaju umetke od staklenog ili flizelinskog vlakna.

Kao pribor za pokrivanje krovova za krovne priključke koriste se profile za ravne krovove, od aluminija, cinka, bakra, čelika, vlaknenog cementa ili oblikovni elementi od armiranog betona, vidnog betona, ispranog betona betonskog ili prirodnog kamena.
 

Odvodnja krovnih površina

Drenaža krovova s nagibom se vrši preko krovnih oluka i žlijebova. Zagrijavanje krovnih žlijebova sprečava smrzavanje. Prije početka obnove fasade treba svakako prekontrolirati oluke i krovne žlijebove. Krovni odvodi služe za drenažu ravnog krova. Njihova ugradnja se vrži na najdubljoj točki krovne površine, a broj se određuje prema veličini krovne površine. Priključak krovne odvodnje na uređaj za uporabu kišnice omogućuje uporabu kišnice tamo gdje nije neophodna pitka voda npr. za navodnjavanje vrtova.
 

Održavanje i popravci krova

Svi krovni elementi se moraju provjeravati u pravilnim vremenskim razmacima (cca. 3 do 5 godina), a nakon težih vremenskih nepogoda (oluja, tuča i sl.) odmah i to od strane stručnjaka.

Treba izvršiti sljedeća ispitivanja:

  • Provjeru sigurnog sidrenja konstrukcije, evtl. štete nastale usljed vlage (truljenje, korozija), utjecaji temperaturnih razlika, zatim štete nastale djelovanjem insekata, zatim provjeriti pukotine i njihove uzroke na masivnim konstrukcijama. Drvene i metalne dijelove svakako naknadno tretirati (zaštita drveta, antikoroziona zaštit)
  • Provjeru brtvljenja krovnog omotača kod ravnih krovova, evtl. pukotine usljed naprezanja, štete na brtvljenju krova nastale oštrim predmetima, propusnost na krovnim priključcima i sl. Popravke se vrše već prema materijalu ljepljenjem, zavarivanjem ili tretiranjem oštećenih mjesta. Svakako treba voditi računa o kompatibilnosti materijala za krovno brtvljenje i reparaturnih materijala.
  • Provjeru nagiba krovnog omotača/ploča te propusnost, truljenje brtvenog materijala na točkama preklapanja. Popravak se vrši zamjenom oštećenih ploča novim pločama i novim brtvenim materijalom.
  • Provjeru propusnosti krovnog omotača kod ljuskastih izvedbi usljed oštećenja pokrivnog materijala (štete nastale zbog nevremena i tuče), posebno na sljemenu, rebrima i žlijebovima. Popravak se vrši zamjenom oštećenih dijelova.
  • Provjeru krovne izolacije na pojave vlaženja, naime vlažna izolacija više ne ispunjava svoju funkciju. Popravak je uglavnom moguć kompletnom izmjenom krovne konstrukcije te je samim time i dosta skup.
  • Provjeru odvodnje krova zbog zaprljanja uglavnom lišćem u jesen i zimu, oslobađanje krovnih kanalica i žlijebova od snijega i leda. Oštećeni dijelovi žlijebova se obnavljaju, jer uspor vode i otjecanje u drugom smjeru izaziva vlaženje potkrovnih prostorija i fasade.