eko gradnja
sakupljanje kišnice

Sakupljanje kišnice

Uvod

Svaki čovjek može mnogo učiniti za smanjenje potrošnje vode za piće. Prosječna osoba potroši na dan 53 litre vode (kupanje, pranje posuđa, piće) koja mora zadovoljiti stroge higijenske propise. Osim toga, svakoga se dana potroši još više litara vode za radnje koje ne trebaju pitku vodu (ispiranje zahoda, praonice rublja, čišćenje, pranje automobila, zalijevanje vrta). Stoga se voda koja nije za piće može zamijeniti kišnicom. Dakle, u prosjeku se svaki dan može uštedjeti 45 litara pitke vode ako se zamijeni kišnicom. Kišnica se skuplja na krovu i vodi kroz filtre u spremnik koji mora biti odgovarajuće veličine, mora se postaviti na odgovarajuće mjesto i zaštititi od izravnoga sunčeva svjetla da se u njemu ne bi počele razvijati alge. U članku su prikazane glavne komponente sustava i osnovna shema sustava za upotrebu kišnice za pojedine građevine.

Potrošnja vode

Potrošnja vode u stambenim građevinama ovisi o navikama potrošnje, klimatskim uvjetima i životnom standardu, pa je stoga teško ustanoviti konkretne vrijednosti. Obično se potrošnja vode određuje na temelju statističkih podataka. Prosječna potrošnja pitke vode u stanu za jednu osobu po danu je približno 50 l a potreba za vodu koja ne mora biti pitka preko 70l.

U prvoj su skupini potrebni besprijekorni higijenski uvjeti, dakle pitka voda, i to 53 litre po osobi. U drugoj skupini, u kojoj se troši više litara po osobi, zahtjevi za kvalitetom vode nisu toliko strogi (ispiranje WC-a, pranje rublja, čišćenje, zalijevanje vrta i sl). Važno je da je voda čista, i što je osobito važno, da je mekana. U tom se slučaju može upotrebljavati kišnica. Prosječna godišnja potrošnja vode po stanovniku izvedena je iz statističkih podataka.

Potrebna kakvoća kišnice

Kišnica, koja se prikuplja preko krovova i drugih uređaja, mora u higijenskom, tehničkom i estetskom smislu zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

  • mora biti higijenski besprijekorna (bez coli bakterija, jer ako su te bakterije u vodi to je siguran znak da je voda onečišćena fekalnim tvarima)
  • ne smije uzrokovati koroziju, što znači da ne smije imati agresivnih primjesa
  • ne smije sadržavati tvari koje uzrokuju zamućenja, masti i pjene.

Obilježje kišnice je da je mekana i ne sadrži nikakve minerale. Kišnica zbog tih svojstava ima prednost pri uporabi u perilicama rublja jer pri uporabi ne nastaje kamenac. Smanjuje se potreba prašaka za pranje, jer u prašku nisu potrebne tvari za omekšavanje vode (polifosfati) koji su štetni za okoliš. Kišnica je pogodnija od podzemne vode i za zalijevanje vrtova jer ne sadrži željezo, mangan i ostale metale. Njezinom uporabom pri ispiranju zahoda, u kadama za kupanje i grijačima ne nastaje kamenac. Kišnica može sa sobom donijeti lišće, grančice, čestice prašine koji preuzima tijekom prolaska kroz atmosferu ili u kontaktu s neodgovarajuće izabranim materijalima sustava. Protiv većih naslaga (lišće, grančice) pomažu fine rešetke, a zatim filtri koji sadrže aktivirani ugljen. Ugradnja tih filtara sasvim je dovoljna, a ugradnja pješčanih filtara znatno bi poskupjela uporabu. Kišnica se sprema u neprozirne spremnike koji mogu biti od nehrđajućeg čelika ili plastike, a najbolje je da su od fino obrađenoga betona.

  • A - slivna površina
  • B - cijev za sakupljanje
  • C - filter sakupljač lišća i grančica
  • D - separator
  • E - dovodna cijev
  • F - spremnik
  • G - preljev spremnika
  • H - dovod pitke vode
  • I - usisna cijev
  • J - tlačna pumpa
  • K - fini filtar s aktivnim ugljenom
  • S - plovni prekidač

Elementi sustava

Kišnica koja dolazi s krova vodi se po cijevima za skupljanje tj. žljebovima do vertikalnih cijevi koje vode u glavni spremnik, odakle se crpi u dnevni spremnik (pri manjim sustavima nije potreban), a zatim u mrežu do pojedinih trošila.

Slijevna površina (krov)

Najpovoljnije su glatke površine, a zatim glineni pokrovi, umjetne tvari ili škriljevac. Neprimjereni su krovovi s grubim betonskim crijepom, bitumenskim pokrovom, a i tzv. zeleni krovovi (ravni, obrasli travom). U tim se krovovima zadržava prašina i ostale nečistoće. Ako je krov pokriven metalnim pokrovom, mora se računati s višim sadržajem metala u vodi koja je stoga manje pogodna za zalijevanje vrtova.

Cijevi za skupljanje i dovodnju

U odabiru materijala te izvedbi cijevi potrebno je razmotriti valjane tehničke propise odvodnje oborinskih voda s građevina i tla. U obzir se mora uzeti velika varijabilnost protoka i rizik od začepljenja i zamrzavanja. Minimalni bi promjer cijevi trebao biti 100 mm. Ako su cijevi u tlu moraju se postaviti ispod dubine smrzavanja (najmanje 80 cm duboko). Dimenzioniranje mreže jednako je dimenzioniranju mreže za pitku vodu. Mreža mora biti označena da bi se razlikovala od mreže za pitku vodu. Kao materijal za cijevi preporučuje se plastika.

Filtar

U vertikalnom žlijebu koji se proteže od krova nalaze se dva filtra. Najprije tzv skupljač lišća koji ima oblik sita i umetnut je žlijeb te se na njemu zaustavljaju veće čestice, lišće i grančice. Čisti se ručno. Drugi filtar, tzv separator, smješten je prije ulaska u spremnik. Voda koja ulazi u spremnik ide samo kroz mrežu u žlijebu, a preostala voda sa smećem ide u odvod. Prije ulaska u distribucijsku mrežu voda putuje i kroz fini filtar s aktiviranim ugljenom. Bez ugrađenoga gruboga filtra voda se u spremniku brzo zaprlja i ispuni fini filtar, što uzrokuje pad tlaka u mreži. Fini filtar mora biti pouzdan i jednostavan za čišćenje (patrone za mijenjanje). Bez ugrađenoga finog filtra u mreži se pojavljuju obloge pa ga je poželjno ugraditi.

Spremnik

Zadaću spremnika mogu obavljati:

  • napuštene jame za otpadne vode, nakon čišćenja i oblaganja unutarnjih strana
  • u zemlju ukopane plastične cisterne
  • napuštene cisterne za lož - ulje (nakon unutarnjega čišćenja i plastičnoga premaza)
  • plastične cisterne smještene u podrum
  • betonske cisterne
  • razni drugi spremnici.

Pri novogradnjama su preporučljivi spremnici ukopani u zemlju gdje su zaštićeni od sunca i topline, voda ima odgovarajuće nisku temperaturu koja koči razmnožavanje legionele i drugih mikroorganizama. U postojećim građevinama plastični se spremnici često postavljaju u podrum, što je povoljnije nego u razna spremišta ili garaže jer je u podrumu najmanja opasnost od zamrzavanja i vodu zimi ne treba ispuštati. Preporučljivo je spremnik obojiti tamnom bojom. Vrlo se rijetko u obiteljskim kućama spremnici postavljaju i na tavanu (osim u velikim građevinama) jer postoji rizik od visoke temperature ljeti i zamrzavanja zimi. Također, pri slaboj nosivoj ploči mogu se pojaviti i problemi sigurnosti.

Konstrukcijski zahtjevi spremnika jesu:

  • dovodna cijev do spremnika mora biti provedena tako da se mogu lako ukloniti sve veće čestice iz vode
  • odvodna cijev mora biti bar 100 mm iznad dna spremnika
  • svi se spremnici moraju povremeno čistiti, to bi trebala omogućiti sama izvedba
  • zidovi i cijevi ne smiju propuštati svjetlost da bi se izbjeglo stvaranje algi
  • preljev mora biti izveden tako da nije moguće nekontrolirano istjecanje kišnice (promjer preljevne cijevi mora biti veći od promjera dovodne cijevi)
  • kod spremnika ukopanih u zemlju i spremnika u podrumima, preljevna cijev mora biti priključena iznad površine kanalizacije
  • pri priključku preljevne cijevi na kanalizaciju mora biti ugrađena brana protiv neugodnih mirisa
  • na ispusnim se mjestima mora osigurati kontinuirana opskrba vode, što je u dužim sušnim razdobljima problematično, pa se stoga mora osigurati dovod pitke vode u spremnik (izravno povezivanje nije dopušteno)
  • slobodno istjecanje pitke vode mora se izvesti tako da se dovodna cijev za pitku vodu završi iznad lijevka cijevi koji vodi u spremnik (udaljenost između dovodne vodovodne cijevi i najviše moguće razine u spremniku mora biti najmanje 20 mm)
  • preporučuje se ispust vodovodne vode opremitin magnetskim ventilom, kojim rukovodi plovni ili razinski prekidač u spremniku (uključi se kad razina vode u spremniku doseže minimum).

Usisne cijevi i tlačne crpke

Usisna cijev (može biti pričvršćena ili pokretna) povezuje spremnik s tlačnom crpkom odnosno s uređajem za povećanje pritiska. Kako kišnica u spremniku nije pod pritiskom, mora se postaviti sustav za povećanje pritiska koji je potreban da bi se kišnica dovela do pojedinih ispusta. Postoje kompletni agregati koji se sastoje od centrifugalne crpke koju pokreće elektromotor s tlačnim spremnikom i regulatorom tlaka. Komponente su izrađene od plastike ili nehrđajućeg čelika. Između crpke i spremnika mora se ugraditi protupovratni poklopac. Važno je da je cijeli uređaj pravilno dimenzioniran, da se crpka ne uključuje često i da tlačni spremnik nije prevelik.

Ispusna mjesta

Najmanje što je potrebno je vidljivo označivanje mjesta za ispust kišnice s upozorenjem da voda nije pitka. Ako su slavine dostupne djeci, preporučuje se uklanjanje gornjeg dijela slavine s kojim se ona otvara.

Spremnici u potkrovlju

Skladištenje vode u potkrovlju sprječava prečesto uključivanje crpke čime joj se produžuje vijek trajanja. Svi su korisnici kišnice opskrbljeni iz toga spremnika po principu slobodnoga pada. Spremnik ne bi trebao biti prevelik zbog statičkih problema, nego bi trebao biti dovoljan za prosječnu dvodnevnu uporabu kišnice.  Ako se kišnica rabi samo za zalijevanje vrta, dovoljan je spremnik ispod odvoda s krova koji se samostalno puni. Dobro je da je takav spremnik u podnožju zida da bi se spriječilo prolijevanje vode po okolini.

Ocijenite ovo:

prosjek 5.0 (7 glas(a)/ova)

Trebate građevinske radove? Kliknite ovdje i zatražite ponudu!

Vezani ?lanci

  • Gradnja - kako se radi? »

    Kuća od brodskih kontejnera - Porastom svijesti o brizi za okoliš, sve više se pojavljuju građevinski projekti koji imaju obilježja zelene gradnje. Arhitekti i dizajneri su se udružili kako bi osmislili kuću izrađenu od recikliranih i održivih materijala. Rezultat je jedna vrlo lijepa i prostrana obiteljska kuća.

  • Cisterna za kišnicu »

    Gornja AB ploča - Sljedeći dan, nakon što je postavljena armatura gornja AB ploča je zalivena.

  • Cisterna za kišnicu »

    Oplata i armatura gornje ploče - Radovi su nastavljeni s izradom gornje AB ploče.

  • Cisterna za kišnicu »

    Šaht s ventilom - Uz buduću cisternu za kišnicu izrađen je šaht s ventilom za zatvaranje vode.


Trebate ponudu za gradnju?

Nekoliko zadnjih upita:

  • Montažna garaža 18 m2

    Trebam ponudu za montažnu garažu 3 x 6 m. - Ploče

  • Mijenjanje crijepa i poneke grede krova

    Mijenjanje crijepa i poneke grede krova, ca 100 m2. - Split

  • Strojno žbukanje

    Trebam ponudu za strojno žbukanje. - Osijek

  • Sanacija terase, žbukanje i glazura

    Imam terasu na kući koja je u potkrovlju. Terasa je 3,94 * 2,42 m. Budući da se ista nije koristila i nema keramike gore od utjecaja vremena trebalo bi je sanirati. - Novi Zagreb, Hrašće

  • Iskop kanala s postavljanjem parkovnih rubnjaka

    Trebam ponudu za iskop kanala s postavljanjem parkovnih rubnjaka, u dužini od 100 metara. Veličina rubnjaka je 6 x 100 x 20. - Sveti Rok

  • Promjena krova

    Na proljeće razmišljamo o promjeni krova. Ne znam u kakvom je stanju drvena građa i koliko toga bi se trebalo zamijeniti. Planiramo postaviti novu termo izolaciju i crijep. - Bjelovar

  • Vanjsko žbukanje

    Trebam ponudu za vanjsko žbukanje, treba još gruba i fina, 80 kvadrata. - Kaštel Sućurac

  • Sanacija ravnog krova i postava hidroizolacije

    Trebam ponudu za sanaciju krova. Krov je veličine 100 m2 i pušta na nekoliko mjesta. Takoder ima udubljenja gdje se voda zadržava. Na krov bi trebalo postaviti i hidroizolaciju. - Pobrežje

  • Montažna kuća

    Trebam ponudu za montažnu kuću. - Dubrovnik

  • Unutarnje ručno žbukanje

    Trebam ponudu za ručno žbukanje. Unutarnje ručno žbukanje nadogradnje na drugom katu. Zidovi od opeka i vertikalni betonski serklaži 240 m2. - Split, Spinutska

  • Izrada drvene kuće

    Trebam ponudu za izradu drvene kuće cca 40 m2. - Makarska

  • Zamjena krovišta, betoniranje i unutarnji radovi

    Zamjena krovišta (cca 78 m2). Betonaža poda sobe (prostorija 5 x 5 m). Postavljanje laminata. Sanacija stropa: knauf, spušteni strop (cca 60 m2). - Koprivnica

  • Sanacija i žbukanje dimnjaka

    Trebam sanaciju dimnjaka na kući, kapa je pukla, treba je zamijenit i omalerisat dimnjak. - Otok

  • Skidanje površinskog sloja zemlje mini bagerom

    Trebam ponudu za usluge iskopa mini bagerom. Dvije zemljane površine ukupne površine oko 28 kvadrata skinuti površinski sloj zemlje do dubine 15-tak cm. - Velika Gorica

  • Betoniranje i natkrivanje terase

    Trebam ponuduza betoniranje i natkrivanje terase, cca 20 m2. - Varaždin

  • Popravak krova

    Trebam ponudu za popravak krova. Nekoliko kupa palo i neke su skliznule. - Split, Čulića dvori 23

  • Izrada strojne glazure u novogradnji

    Trebam uslugu izrade strojne glazure za oko 100 kvadrata, novogradnja sa svim materijalom od folije do glazure. - Bisag

  • Zamjena crijepa, letvanje i limarski radovi

    Potrebno je mjenjati crijep, letvanje i limarski radovi. - Petrinja

  • Gradnja hale

    Trebam ponudu za gradnju hale (zgrade) dimenzija 10 m širine i 25 m dužine. Imamo građevinsku dozvolu i sve potrebne projekte. - Sumartin

  • Brušenje betona

    Trebam ponudu za brušenje betona. Oko 6 m2 dvorišta je premazano bojom za beton (više puta) koju bi u potpunosti željela skinuti jer se kliže. Molim ponudu. - Smoljanac

  • Montažna garaža 24 m2

    Trebam ponudu za montažnu garažu 24 m2, 6 x 4 m. Ako je moguće imala bi velika ulazna rolo vrata, obična sporedna vrata te prozor ili dva, ovisno o veličini. - Kutina

  • Montažna garaža 6 x 8 m

    Trebam okvirnu ponudu za montažnu garažu 6 x 8 m. - Bjelovar



Prethodno objavljeno:

  • faze gradnje

    Profili vanjske stolarije

    Profili vanjske stolarije

    Odgovoriti na pitanje o prednostima i manama drvenih prozora i prozora od PVC-a nije jednostavno. Toplinski otpor okvira (profila) raste s njegovom debljinom. Među energetski štedljive ubrajaju se profili između 1,5 i 1,8 W/m2K.

    01.01.2019.

  • Cement

    Označavanje cementa

    Označavanje cementa

    Označavanjem cementa označava se vrsta cementa, njegova kvaliteta, vrsta sastojaka i uporabljivost.

    30.12.2018.

  • faze gradnje

    Gradnja blokovima od konoplje

    Gradnja blokovima od konoplje

    U Velikoj Britaniji pokrenut je projekt istraživanja i razvoja građevinskih materijala u zgradarstvu među kojima je i opeka od konoplje pomiješana s vapnom.

    28.12.2018.

  • faze gradnje

    Pjenobeton

    Pjenobeton

    Pjenobeton - lagan materijal za malo dodatno opterećenje konstrukcije. Najčešće se upotrebljava se za izradu glazura ili estriha a također preko sustava oplata i kalupa moguće je izrađivati i ostale građevinske konstrukcijske elemente.

    24.12.2018.

 

Svi članci:

kontakt Zaštita osobnih podataka registracija za ponuđače arhiva potražnje oglasni prostor uvjeti korištenja i pravne obavijesti imenik izvođača

  

partnerske stranice

Get it on Google Play

za računalne djelatnosti i usluge10090 Zagreb, Sunčani brijeg 40 ● CMS 19.0528 - 8 / 25