eko gradnja
sakupljanje kišnice

Sakupljanje kišnice

Uvod

Svaki čovjek može mnogo učiniti za smanjenje potrošnje vode za piće. Prosječna osoba potroši na dan 53 litre vode (kupanje, pranje posuđa, piće) koja mora zadovoljiti stroge higijenske propise. Osim toga, svakoga se dana potroši još više litara vode za radnje koje ne trebaju pitku vodu (ispiranje zahoda, praonice rublja, čišćenje, pranje automobila, zalijevanje vrta). Stoga se voda koja nije za piće može zamijeniti kišnicom. Dakle, u prosjeku se svaki dan može uštedjeti 45 litara pitke vode ako se zamijeni kišnicom. Kišnica se skuplja na krovu i vodi kroz filtre u spremnik koji mora biti odgovarajuće veličine, mora se postaviti na odgovarajuće mjesto i zaštititi od izravnoga sunčeva svjetla da se u njemu ne bi počele razvijati alge. U članku su prikazane glavne komponente sustava i osnovna shema sustava za upotrebu kišnice za pojedine građevine.

Potrošnja vode

Potrošnja vode u stambenim građevinama ovisi o navikama potrošnje, klimatskim uvjetima i životnom standardu, pa je stoga teško ustanoviti konkretne vrijednosti. Obično se potrošnja vode određuje na temelju statističkih podataka. Prosječna potrošnja pitke vode u stanu za jednu osobu po danu je približno 50 l a potreba za vodu koja ne mora biti pitka preko 70l.

U prvoj su skupini potrebni besprijekorni higijenski uvjeti, dakle pitka voda, i to 53 litre po osobi. U drugoj skupini, u kojoj se troši više litara po osobi, zahtjevi za kvalitetom vode nisu toliko strogi (ispiranje WC-a, pranje rublja, čišćenje, zalijevanje vrta i sl). Važno je da je voda čista, i što je osobito važno, da je mekana. U tom se slučaju može upotrebljavati kišnica. Prosječna godišnja potrošnja vode po stanovniku izvedena je iz statističkih podataka.

Potrebna kakvoća kišnice

Kišnica, koja se prikuplja preko krovova i drugih uređaja, mora u higijenskom, tehničkom i estetskom smislu zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

  • mora biti higijenski besprijekorna (bez coli bakterija, jer ako su te bakterije u vodi to je siguran znak da je voda onečišćena fekalnim tvarima)
  • ne smije uzrokovati koroziju, što znači da ne smije imati agresivnih primjesa
  • ne smije sadržavati tvari koje uzrokuju zamućenja, masti i pjene.

Obilježje kišnice je da je mekana i ne sadrži nikakve minerale. Kišnica zbog tih svojstava ima prednost pri uporabi u perilicama rublja jer pri uporabi ne nastaje kamenac. Smanjuje se potreba prašaka za pranje, jer u prašku nisu potrebne tvari za omekšavanje vode (polifosfati) koji su štetni za okoliš. Kišnica je pogodnija od podzemne vode i za zalijevanje vrtova jer ne sadrži željezo, mangan i ostale metale. Njezinom uporabom pri ispiranju zahoda, u kadama za kupanje i grijačima ne nastaje kamenac. Kišnica može sa sobom donijeti lišće, grančice, čestice prašine koji preuzima tijekom prolaska kroz atmosferu ili u kontaktu s neodgovarajuće izabranim materijalima sustava. Protiv većih naslaga (lišće, grančice) pomažu fine rešetke, a zatim filtri koji sadrže aktivirani ugljen. Ugradnja tih filtara sasvim je dovoljna, a ugradnja pješčanih filtara znatno bi poskupjela uporabu. Kišnica se sprema u neprozirne spremnike koji mogu biti od nehrđajućeg čelika ili plastike, a najbolje je da su od fino obrađenoga betona.

  • A - slivna površina
  • B - cijev za sakupljanje
  • C - filter sakupljač lišća i grančica
  • D - separator
  • E - dovodna cijev
  • F - spremnik
  • G - preljev spremnika
  • H - dovod pitke vode
  • I - usisna cijev
  • J - tlačna pumpa
  • K - fini filtar s aktivnim ugljenom
  • S - plovni prekidač

Elementi sustava

Kišnica koja dolazi s krova vodi se po cijevima za skupljanje tj. žljebovima do vertikalnih cijevi koje vode u glavni spremnik, odakle se crpi u dnevni spremnik (pri manjim sustavima nije potreban), a zatim u mrežu do pojedinih trošila.

Slijevna površina (krov)

Najpovoljnije su glatke površine, a zatim glineni pokrovi, umjetne tvari ili škriljevac. Neprimjereni su krovovi s grubim betonskim crijepom, bitumenskim pokrovom, a i tzv. zeleni krovovi (ravni, obrasli travom). U tim se krovovima zadržava prašina i ostale nečistoće. Ako je krov pokriven metalnim pokrovom, mora se računati s višim sadržajem metala u vodi koja je stoga manje pogodna za zalijevanje vrtova.

Cijevi za skupljanje i dovodnju

U odabiru materijala te izvedbi cijevi potrebno je razmotriti valjane tehničke propise odvodnje oborinskih voda s građevina i tla. U obzir se mora uzeti velika varijabilnost protoka i rizik od začepljenja i zamrzavanja. Minimalni bi promjer cijevi trebao biti 100 mm. Ako su cijevi u tlu moraju se postaviti ispod dubine smrzavanja (najmanje 80 cm duboko). Dimenzioniranje mreže jednako je dimenzioniranju mreže za pitku vodu. Mreža mora biti označena da bi se razlikovala od mreže za pitku vodu. Kao materijal za cijevi preporučuje se plastika.

Filtar

U vertikalnom žlijebu koji se proteže od krova nalaze se dva filtra. Najprije tzv skupljač lišća koji ima oblik sita i umetnut je žlijeb te se na njemu zaustavljaju veće čestice, lišće i grančice. Čisti se ručno. Drugi filtar, tzv separator, smješten je prije ulaska u spremnik. Voda koja ulazi u spremnik ide samo kroz mrežu u žlijebu, a preostala voda sa smećem ide u odvod. Prije ulaska u distribucijsku mrežu voda putuje i kroz fini filtar s aktiviranim ugljenom. Bez ugrađenoga gruboga filtra voda se u spremniku brzo zaprlja i ispuni fini filtar, što uzrokuje pad tlaka u mreži. Fini filtar mora biti pouzdan i jednostavan za čišćenje (patrone za mijenjanje). Bez ugrađenoga finog filtra u mreži se pojavljuju obloge pa ga je poželjno ugraditi.

Spremnik

Zadaću spremnika mogu obavljati:

  • napuštene jame za otpadne vode, nakon čišćenja i oblaganja unutarnjih strana
  • u zemlju ukopane plastične cisterne
  • napuštene cisterne za lož - ulje (nakon unutarnjega čišćenja i plastičnoga premaza)
  • plastične cisterne smještene u podrum
  • betonske cisterne
  • razni drugi spremnici.

Pri novogradnjama su preporučljivi spremnici ukopani u zemlju gdje su zaštićeni od sunca i topline, voda ima odgovarajuće nisku temperaturu koja koči razmnožavanje legionele i drugih mikroorganizama. U postojećim građevinama plastični se spremnici često postavljaju u podrum, što je povoljnije nego u razna spremišta ili garaže jer je u podrumu najmanja opasnost od zamrzavanja i vodu zimi ne treba ispuštati. Preporučljivo je spremnik obojiti tamnom bojom. Vrlo se rijetko u obiteljskim kućama spremnici postavljaju i na tavanu (osim u velikim građevinama) jer postoji rizik od visoke temperature ljeti i zamrzavanja zimi. Također, pri slaboj nosivoj ploči mogu se pojaviti i problemi sigurnosti.

Konstrukcijski zahtjevi spremnika jesu:

  • dovodna cijev do spremnika mora biti provedena tako da se mogu lako ukloniti sve veće čestice iz vode
  • odvodna cijev mora biti bar 100 mm iznad dna spremnika
  • svi se spremnici moraju povremeno čistiti, to bi trebala omogućiti sama izvedba
  • zidovi i cijevi ne smiju propuštati svjetlost da bi se izbjeglo stvaranje algi
  • preljev mora biti izveden tako da nije moguće nekontrolirano istjecanje kišnice (promjer preljevne cijevi mora biti veći od promjera dovodne cijevi)
  • kod spremnika ukopanih u zemlju i spremnika u podrumima, preljevna cijev mora biti priključena iznad površine kanalizacije
  • pri priključku preljevne cijevi na kanalizaciju mora biti ugrađena brana protiv neugodnih mirisa
  • na ispusnim se mjestima mora osigurati kontinuirana opskrba vode, što je u dužim sušnim razdobljima problematično, pa se stoga mora osigurati dovod pitke vode u spremnik (izravno povezivanje nije dopušteno)
  • slobodno istjecanje pitke vode mora se izvesti tako da se dovodna cijev za pitku vodu završi iznad lijevka cijevi koji vodi u spremnik (udaljenost između dovodne vodovodne cijevi i najviše moguće razine u spremniku mora biti najmanje 20 mm)
  • preporučuje se ispust vodovodne vode opremitin magnetskim ventilom, kojim rukovodi plovni ili razinski prekidač u spremniku (uključi se kad razina vode u spremniku doseže minimum).

Usisne cijevi i tlačne crpke

Usisna cijev (može biti pričvršćena ili pokretna) povezuje spremnik s tlačnom crpkom odnosno s uređajem za povećanje pritiska. Kako kišnica u spremniku nije pod pritiskom, mora se postaviti sustav za povećanje pritiska koji je potreban da bi se kišnica dovela do pojedinih ispusta. Postoje kompletni agregati koji se sastoje od centrifugalne crpke koju pokreće elektromotor s tlačnim spremnikom i regulatorom tlaka. Komponente su izrađene od plastike ili nehrđajućeg čelika. Između crpke i spremnika mora se ugraditi protupovratni poklopac. Važno je da je cijeli uređaj pravilno dimenzioniran, da se crpka ne uključuje često i da tlačni spremnik nije prevelik.

Ispusna mjesta

Najmanje što je potrebno je vidljivo označivanje mjesta za ispust kišnice s upozorenjem da voda nije pitka. Ako su slavine dostupne djeci, preporučuje se uklanjanje gornjeg dijela slavine s kojim se ona otvara.

Spremnici u potkrovlju

Skladištenje vode u potkrovlju sprječava prečesto uključivanje crpke čime joj se produžuje vijek trajanja. Svi su korisnici kišnice opskrbljeni iz toga spremnika po principu slobodnoga pada. Spremnik ne bi trebao biti prevelik zbog statičkih problema, nego bi trebao biti dovoljan za prosječnu dvodnevnu uporabu kišnice.  Ako se kišnica rabi samo za zalijevanje vrta, dovoljan je spremnik ispod odvoda s krova koji se samostalno puni. Dobro je da je takav spremnik u podnožju zida da bi se spriječilo prolijevanje vode po okolini.

Ocijenite ovo:

prosjek 5.0 (6 glas(a)/ova)

Trebate građevinske radove? Kliknite ovdje i zatražite ponudu!

Vezani članci

  • Gradnja - kako se radi? »

    Kuća od brodskih kontejnera - Porastom svijesti o brizi za okoliš, sve više se pojavljuju građevinski projekti koji imaju obilježja zelene gradnje. Arhitekti i dizajneri su se udružili kako bi osmislili kuću izrađenu od recikliranih i održivih materijala. Rezultat je jedna vrlo lijepa i prostrana obiteljska kuća.

  • Cisterna za kišnicu »

    Gornja AB ploča - Sljedeći dan, nakon što je postavljena armatura gornja AB ploča je zalivena.

  • Cisterna za kišnicu »

    Oplata i armatura gornje ploče - Radovi su nastavljeni s izradom gornje AB ploče.

  • Cisterna za kišnicu »

    Šaht s ventilom - Uz buduću cisternu za kišnicu izrađen je šaht s ventilom za zatvaranje vode.


Trebate ponudu za gradnju?

Nekoliko zadnjih upita:

  • Promjena krovišta obiteljske kuće

    Promjena krovišta obiteljske kuće, visoke prizemnice, stare ~30 godina, tlocrta ~11 x 9, površine ~100 m2. Ispod krovišta monta i beton. - Donji Andrijevci

  • Asfaltiranje dvorišta i ugradnja slivnih kanalica

    Potrebna je usluga asfaltiranja cca 50 kvadrata dvorišta uz ugradnju slivnih kanalica. - Zagreb, Dubrava

  • Bušenje betona

    Trebam ponudu za bušenje betona. - Varaždinske Toplice

  • Odvoz šute

    Trebam ponudu za odvoz šute. - Malinska

  • Postavljanje lima na sjenicu

    Postavljanje lima na sjenicu veličine 4 x 4, s limom ili bez, s letvama ili bez. Molim ponudu. - Zagreb

  • Iskop starih temelja

    Trebam ponudu za uslugu iskopa bagerom prastarih temelja štale kvadrature 34 m2. - Krapinsko-zagorska županija

  • Asfaltiranje dvorišta finim asfaltom

    Trebam ponudu za asfaltiranje dvorišta. Zanima me okvirna cijena asfaltiranja dvorišta bez rubnjaka, podloga je beton koji je na nekim dijelovima uništen. - Zaprešić

  • Izrada podnih glazura

    Potrebno je izraditi podne glazure na prvom katu obiteljske kuće cca 100 m2. Trebalo bi postaviti 2 sloja stiropora od 2 cm, građevinsku foliju i 4 do 5 cm glazure sa pp vlaknima. - Kastav, Jardasi 61

  • Izrada krovnih kućica

    Tražim majstora obrtnika, firmu koja mi može ugraditi dvije krovne kućice u postojeći krov, plaćam odmah u gotovini po završetku radova, molim cijenjenu ponudu. - Koprivnica

  • Izrada temelja za vrtnu kućicu

    Trebam ponudu za izradu temelja za vrtnu kućicu cca 5 m2. Dvorište je u malom padu. - Čučerje, Keleminci 38

  • Navlačenje završnog sloja akrilne žbuke

    Treba mi navući završni sloj akrilne žbuke. Već data impregnacija. Skela postavljena 150 kvadrata. - Vranjic

  • Navlačenje žbuke i sepa

    Trebam ponudu za navlačenje sepa unutra ca 60 m2 i za navlacenje žbuke prije sepa. Ponudu molim samo za ruke i odmah trebam. - Crikvenica

  • Postavljanje tlakavaca

    Trebam ponudu za postavljanje tlakavaca. Radi se o površini od 23 m2. Do dvorišta se dolazi kroz široki hodnik u kući duljine 10 m. - Botinac

  • Sanacija krovne šindre

    Trebam krovopokrivača za djelomičnu sanaciju krovne šindre zbog olujnog vjetra. Neki djelovi krova su ostećeni, tj. oluja ih je odnjela. - Zagreb, Borčec

  • Razne vrste građevinskih radova

    Trebam ponudu za bravarske, limarske radove, podopolagačke radove, izvedbu oborinske kanalizacije, ugradnju separatora, asfaltiranje, izmještanje dizalice i ostalo. - Sračinec

  • Rušenje i zemljani radovi

    Trebam ponudu za demontažu krovišta, rušenje stropne konstrukcije i odvoz te zemljane radove uz dovoz batude i nasipavanje. - Sračinec

  • Najam dizalice

    Trebam najam dizalice. - Varaždin

  • Temeljna ploča

    Trebam ponudu za temeljnu ploču cca 60 m2, debeline 13 cm. - Bednjica 31

  • Dovoz zemlje za dvorište

    Trebam dovoz zemlje za dvorište 16 m3, molim cijenu? - Antunovac

  • Iskop arteškog bunara

    Trebam iskop bunara arteškog cca 20 - 25 m dubine s postavom cijevi. Zanima me cijena po metru takvog bušenja. - Koprivnica

  • Izrada glazure na terasi i postavljanje obšava

    Trebam izradu glazure na terasi i postavljanje obšava. Terasa cca 12 m2, hidroizolacija, glazura i limarski obšav. - Zagreb, Donja Kustošija

  • Žbukanje i glazura

    Trebam ponudu za žbukanje i malo glazure na terasi. - Hlapičina



Prethodno objavljeno:

  • faze gradnje

    Profili vanjske stolarije

    Profili vanjske stolarije

    Odgovoriti na pitanje o prednostima i manama drvenih prozora i prozora od PVC-a nije jednostavno. Toplinski otpor okvira (profila) raste s njegovom debljinom. Među energetski štedljive ubrajaju se profili između 1,5 i 1,8 W/m2K.

    01.01.2019.

  • Cement

    Označavanje cementa

    Označavanje cementa

    Označavanjem cementa označava se vrsta cementa, njegova kvaliteta, vrsta sastojaka i uporabljivost.

    30.12.2018.

  • faze gradnje

    Gradnja blokovima od konoplje

    Gradnja blokovima od konoplje

    U Velikoj Britaniji pokrenut je projekt istraživanja i razvoja građevinskih materijala u zgradarstvu među kojima je i opeka od konoplje pomiješana s vapnom.

    28.12.2018.

  • faze gradnje

    Pjenobeton

    Pjenobeton

    Pjenobeton - lagan materijal za malo dodatno opterećenje konstrukcije. Najčešće se upotrebljava se za izradu glazura ili estriha a također preko sustava oplata i kalupa moguće je izrađivati i ostale građevinske konstrukcijske elemente.

    24.12.2018.

 

Svi članci:

kontakt Zaštita osobnih podataka registracija za ponuđače arhiva potražnje oglasni prostor uvjeti korištenja i pravne obavijesti imenik izvođača

  

partnerske stranice

Get it on Google Play

za računalne djelatnosti i usluge10090 Zagreb, Sunčani brijeg 40 ● CMS 19.0123 - 11 / 42