pasivne kuće
Sprječavanje toplinskih mostova u gradnji
Aktivni toplinski mostovi na toplinskoizolacijskom plaštu zgrade veliki su problem za udobnost stanovanja, a istodobno znatno povećavaju toplinske gubitke. Rješavanju toplinskih mostova kod vrlo dobrih niskoenergetskih i pasivnih kuća potrebno je pristupiti planski i već u samoj fazi izrade projektne dokumentacije.
Veliku pozornost potrebno je posvetiti i nadzoru njihove izvedbe. Porobeton zbog svojih odličnih toplinskih karakteristika više nego pogodan kao masivni materijal za zidanje spomenutih građevina. Uporabom sustavnih elemenata od porobetona toplinski se mostovi rješavaju jednostavnije i brže te se njihov utjecaj znatno smanjuje već u samoj nosivoj konstrukciji zgrade.
Što je toplinski most?
Toplinski most je mjesto na plaštu zgrade gdje je prolaz topline povećan zbog promjene materijala, debljine ili oblika konstrukcije. Pri projektiranju i gradnji niskoenergetskih i pasivnih kuća potrebno je poštivati kriterije izvedbe vanjskog ovoja zgrade bez toplinskih mostova: koeficijent linijske toplinske provodljivosti jest ψ ≤ 0,01 W/m1K.
Propisani kriterij osigurava da se na spojevima površinski ne kondenzira vlaga iz zraka. Koliko je bolja kvaliteta toplinske izolacije, toliko se razmjerno povećava i značenje toplinskih mostova te njihov utjecaj na ukupni toplinski učinak. No isto tako, bez obzira što je zgrada vrlo dobro toplinski izolirana, a bez riješenih toplinskih mostova, može udio toplinskih gubitaka zbog toplinskih mostova predstavljati više od trećine svih transmisijskih gubitaka. Potrebno je posebno upozoriti na protok unutarnjeg, vlažnog zraka u konstrukcijski sklop što je uzrokovano propusnošću spojeva ili njihovim prekidanjem.
Ta se pojava naziva konvekcijskim toplinskim mostom (opasnost kondenzacije vodene pare u konstrukcijskom sklopu zbog slabe zrakonepropusnosti spojeva). Već je u fazi pripreme projektne dokumentacije posebna pozornost posvećena kritičnim mjestima gdje bi moglo doći do pojave toplinskih mostova. Nabrojit ćemo samo neka mjesta:
- spoj vanjskog zida i međuetažne ploče
- spoj vanjskog zida i trakastog temelja
- spoj terase i vanjskog zida
- mjesta sidrenja
- mjesto ugradnje prozora
Spoj trakastog temelja i vanjskog zida
Spoj trakastog temelja i vanjskog zida kod masivne je gradnje toplinski most. No, u slučaju gradnje porobetonom ta je situacija drukčija. Porobeton kao konstrukcijski materijal ima odličnu toplinsku provodljivost, λ = 0,096 W/m1K, pri gustoći materijala 300- 400 kg/m3 i tlačnoj čvrstoći 2,5 MPa. Polaganjem prvog reda termoblokova na trakasti temelj prekida se toplinski most, odnosno postiže takozvana toplinska peta. U ekonomskom i tehničkom pogledu, to je najbrže i najjednostavnije rješenje spomenutog problema. Trakasti temelj trebalo bi izolirati termoizolacijskom oblogom od XPS-a (ekstrudiranog polistirena) debljine 12 cm, koja se produžuje u toplinsku izolaciju vanjskog zida debljine.
Podovi na tlu trebali bi se izolirati izolacijom od XPS-a koja je križno položena u četiri sloja, ukupne debljine 21 cm.
Za vrlo dobru niskoenergetsku kuću karakterističan je oblik bez izraženih streha što je uobičajeno za pasivne i niskoenergetske kuće.
Spoj terase s vanjskim zidom i trakastim temeljem
Jugozapadno ili južno pročelje koje kod niskoenergetskih ili pasivnih kuća ima velike staklene plohe izloženo je suncu. Terasa, koja osim stambenog ugođaja kuću obogaćuje, odvojena je konstrukcijski i termički od toplinskoizolacijskoga plašta zgrade.
Na slici je element za prekidanje toplinskog mosta prema terasi ili balkonu.
Podložak porastoga betona u širini prozorskog otvora obložen je keramičkom podnom oblogom, a prethodno je izravnan masom za izravnavanje. Spoj međukatne konstrukcije i vanjskog zida također je toplinski most koji je potrebno pažljivo planirati. Spomenuti detalj u slučaju kuće.
Sidrenje kliznih sjenila na jugozapadnom pročelju
Sukladno smjernicama pasivne i niskoenergetske gradnje, jugozapadno je pročelje kuće u velikim staklenim površinama. Taj dio pročelja potpuno je otvoren i bez nadstrešnica. U ljetnom razdoblju teško bi se bez prikladnog zasjenjenja sačuvala ugodna klima stanovanja u unutrašnjosti kuće. Za sprječavanje ljetnog pregrijavanja na pročelju se ugrađuju klizna sjenila na vodilicama kojima se automatski upravlja motorom. Klizna sjenila kreću se po posebnim vodilicama koje su kutnicima sidrene u zid. Kutnici su pričvršćeni na posebne kockaste elemente koji su ugrađeni istodobno s izradom pročelja. Ti sidreni elementi imaju jednaku toplinsku provodljivost (λ = 0,096 W/m1K) kao i sama toplinska izolacija. Na taj je način spriječen nastanak točkastih toplinskih mostova kojih bi inače na tom pročelju bilo čak trideset.
