protupotresni blok

Vertikalni serklaži i posljedice potresa

U Hrvatskoj, kao i u cijeloj južnoj Europi od Rusije do Francuske, tradicionalno je razvijena opekarska industrija, a s tim u vezi i stambena izgradnja opekom, pa je tako u Hrvatskoj 80 posto stambenih zgrada izgrađeno opekom. Taj je južni dio Europe seizmički aktivan te se u tom području stalno događaju potresi.

U slučaju jačeg potresa kao 1969. u Banjoj Luci, 1999. u Turskoj te 2009. u Italiji, veliki broj stambenih objekata biva oštećen pa zbog toga dolazi do nestašice stambenog prostora, odnosno do humanitarne katastrofe. Kako bi se smanjile te posljedice, doneseni su propisi za projektiranje i izvedbu zidanih objekata u seizmičkim područjima. Zapravo to su velikim dijelom prilagođeni ruski propisi, u kojima su najdetaljniji propisi za projektiranje i izvedbu zidanih objekata.

Dugogodišnjim proučavanjem oštećenja takvih objekata ustanovljeno je da najveća oštećenja nastaju na spojevima nosivih zidova jer su to najkrući dijelovi objekta, pa prema tome preuzimaju najveću silu potresa, a nisu bili projektirani ni izvedeni da mogu tu silu preuzeti. Kako razaranje tih spojeva ugrožava stabilnost objekta, tražio se način da se ti spojevi zidova ojačaju. Ustanovilo se da se taj spoj zidova može ojačati betonom, odnosno armiranim betonom, te je takav spoj nazvan vertikalnim serklažem, jer on vertikalno ne smije biti nosiv, analogno s horizontalnim serklažem koji u visini stropa horizontalno povezuje konstrukciju, a nije horizontalno nosiva konstrukcija.

 

U svim propisima za potres, od Rusije do Francuske, pa tako i u Hrvatskoj, propisano je da se završetak zida izvede na „zub“, a u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Zagrebu, u 99,9 posto slučajeva završetak zida ne izvodi se prema propisu na „zub“, već ravno te se tako spaja s betonom. U cijelom svijetu od Rimskog doba do danas, vrijedi neoborivo pravilo da se kod zidova vertikalne reške jednog sloja opeke ne smiju podudarati s reškama drugog sloja. Kod ravnog se završetka zida vertikalna reška zida uz vertikalni serklaž ne preklapa, već ona ide cijelom visinom zida pa se time ne poštuje tisućljetno zanatsko pravilo za zidanje opekom, a što bi u tehničkim školama i građevinskim fakultetima u Hrvatskoj trebalo naučiti kao osnovno zanatsko pravilo uza sve sofisticiranije metode proračuna stabilnosti objekta.

Kod takve se izvedbe ne poštuju i druga seizmička pravila, a to je da se kod nosivih elemenata kao vezno sredstvo ne smije upotrijebiti cementni mort jer je on krti materijal, a u takvoj nepropisnoj izvedbi vertikalnog serklaža cementni mort iz betona povezuje zid s vertikalnim serklažom.

 

Izvedba vertikalnog serklaža

Izvedba vertikalnog serklaža ima i loših posljedica za konstrukciju, a to je razlika u vertikalnom slijeganju betona i zida od opeke i ta se razlika naziva diferencijalnim slijeganjem. Tako je tijekom 1966. godine IGH u jednom mlinskom skladištu u sjevernoj Hrvatskoj, visine 20,0 metara, izmjerio razliku slijeganja unutarnjih betonskih stupova i vanjskih nosivih zidova s produžnim mortom koje je poslije 6 mjeseci iznosilo 42 mm. Može se uzeti da visina od 20,0 metara odgovara zgradi od 6 katova, pa bi diferencijalno slijeganje po katu prosječno iznosilo 7 mm. Spojem vertikalnog serklaža na zub sa zidom stvara se kruta veza dvaju različitih materijala s različitim modulima elastičnosti, koji se ne mogu zajedno slijegati, te se u vezi uz serklaž stvaraju pukotine, a time veza slabi. Sredina zida može se slegnuti, ali to slegnuće prati horizontalni serklaž koji se zbog toga pretvara u nosivu gredu za koju nije proračunan, a vertikalni se serklaž pretvara u nosivi stup, koji za to također nije proračunan što je u suprotnosti s propisima za potres da nosiva vertikalna konstrukcija ne smije biti od dva različita materijala, odnosno betona i zida od opeke. Kako bi se to nepovoljno djelovanje smanjilo, francuski propisi za potres daju upute da se vertikalni serklaž izvede u dvije faze, s time da se donji dio u visini 45 do 55 cm ne betonira te da se poslije izvedbe gornjeg kata kada se slijeganje radi opterećenja gornjeg kata smanji, betonira. Ruski propisi također imaju takvo upute, što je djelotvornije tako da se donji dio serklaža visine 25 cm ne zabetonira, već da se dobetonira neposredno prije izvedbe završnih radova na pročelju, a unutar objekta također prije završnih radova. Time se radi opterećenja vlastitom težinom, kroz vrijeme do završnih radove, diferencijalno slijeganje znatno smanji. To diferencijalno slijeganje nije nikakvo novo stručno ili znanstveno otkriće. Ono je poznato od davnine. Tako je kod obrtničkih kamenorezačkih normi dana uputa „S oblaganjem zidova kamenim pločama ne početi odmah poslije zidanja zida, već treba počekati da se zid slegne“. Posljedice tog slijeganja vidljive su na opločenjima starih zidanih zgrada.

 

Posljedice potresa

Opločenje se tada izvodilo tako da su se pločice brusile i priljubljivale jedna uz drugu i lijepile se cementnim mortom na zid pa se to opločenje pretvorilo u krutu plohu koja nije mogla slijediti slijeganje zida i pločice su počele pucati pa se čak odvajati od zida. Koje su posljedice izvedbe vertikalnog serklaža s ravnini spojem sa zidom. Kod potresa kruti spoj zida s vertikalnim serklažem puca te tako prestaje veza s vertikalnim serklažem, pa se zbog toga prekida spoj dvaju nosivih zidova. Može se reći da su tako nosivi zidovi međusobno vertikalno razdvojeni, a nosiva vertikalna konstrukcija drastično oslabljena. Nakon prvoga najjačeg potresa, obično slijedi niz slabijih udara, a kako je konstrukcija poslije prvog udara znatno oslabljena, može od ostalih udara popustiti i srušiti se. Iskustvo stečeno proučavanjem katastrofalnih posljedica potresa od Skoplja, Makarske, Slavonskog Broda do Banje Luke pokazalo je da su zidane zgrade dobro izvedene po tradicionalnim pravilima dobrog zanata vrlo otporne prema seizmičkim silama čak i VIII. stupnja, a osobito zgrade koje su bile nešto udaljenije od epicentra potresa.

 

Kako je došlo do toga da se ne poštuje propis te se za spoj s vertikalnim serklažem umjesto na zub zid završava ravno?

Nakon donošenja propisa za potres 1964. u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, poštovali su se propisi za izvedbu vertikalnih serklaža. Da bi se spriječio hladan most zbog betonskog vertikalnog serklaža, u oplatu se stavljala toplinska izolacija, drvolit ili stiropor. Kasnije su neki izvođači, pogotovo u provinciji, smatrali da je izrezivanje toplinske izolacije na zub koja dolazi u oplatu serklaža komplicirano te zahtijeva previše vremena, pa su stoga počeli raditi ravan završetak zidova. Kako u udaljenijim mjestima nije bilo građevinske inspekcije da to spriječi po cijeloj se državi počeo širiti takav način izvedbe pa konačno i u Zagrebu. Iako je u Ministarstvu graditeljstva sjedište građevinske inspekcije ona na takvu izvedbu nije reagirala, a ne reagira ni danas. Promatrajući takvu izgradnju zidanih zgrada u Zagrebu, može se s puno opravdanja zaključiti da je s te strane građevinska struka u stručnom pogledu u tragičnom stanju.

Na Srebrnjaku uz Mirogoj, dakle u IX zoni, izgrađeno je naselje zidanih obiteljskih vila s nepropisnim verti kalnim serklažima, a uz to je relativno blizu epicentru na Zagrebačkoj gori. Neshvatljivo je da je investitor radna organizacija koja i u inozemstvu izvodi građevinske radove. I niz ostalih višekatnih zidanih objekata, pa tako i jedan objekt na uglu Mandrovićeve ulice i Pokornoga, uz nepropisne vertikalne serklaže ima jedan dio, od prvog do četvrtog kata zidanog pročelja, koso nagnut prema ulici. Što će se dogoditi s takvim kosim zidanim pročeljem u slučaju potresa? Nedavno je u Zagrebu osnovana Ustanova za krizna stanja koja obavlja velike pripreme s opremom i ljudstvom za uklanjanje posljedica potresa u Zagrebu, što je u redu, ali postavlja se pitanje bi li ta ustanova trebala i preventivno djelovati da se smanje posljedice potresa.

Ocijenite ovo:

prosjek 5.0 (3 glas(a)/ova)

Trebate građevinske radove? Kliknite ovdje i zatražite ponudu!

Vezani članci

  • Interijer »

    Kako uštedjeti na grijanju? - Dolaskom zime dramatično rastu i računi za grijanje, odnosno električnu energiju. Svake godine, a možda naročito ove, zima nas tjera na razmišljanje kako uštedjeti, a svejedno imati ugodnu temperaturu u kući.

  • Gradnja - kako se radi? »

    Konstrukcije zidova pasivnih kuća - Ne postoji podatak koliko je u 2009. u Hrvatskoj izgrađeno pasivnih kuća (općenito za Hrvatsku nema nikakvih evidencija), u susjednoj ih je Sloveniji približno 50 koje za grijanje trebaju manje od 15 kWh/(m 2 a). Kratak uvid pokazuje da se pasivne kuće grade blok-elementima, drvom, a zanimljiv je sustav opečnih elemenata i polistirena.

  • Gradnja stambene zgrade »

    Izrada fasade od kamene vune - Ekipa fasadera koji su angažirani preko stranica PraviMajstor® započela je izradu fasade od kamene vune...

  • Gradnja - kako se radi? »

    Zidanje Porotherm opekom - Porotherm sustav građenja čine nosivi zidovi, pregradni zidovi, stropni sustav i nadvoji. Porotherm proizvodi imaju brojne prednosti u odnosu na klasični sustav građenja. U ovom članku opisati ćemo kako se zida Porotherm opekom.


Trebate ponudu za gradnju?

Nekoliko zadnjih upita:

  • Izrada podloge i montaža garaže

    Trebam ponudu za montažnu garažu dimenzija 3,85 m x 4,60 m. Kolika bi bila cijena s vratima na podizanje sa i bez motora? Zanima me možete li riješiti i betoniranje podloge? - Zagreb

  • Izrada fasade s kamenom vunom

    Trebam ponudu za izradu fasade s kamenom vunom. Kvadrature cca 300 m2. Cjenjene izvođače bih zamolio za cijenu po m2 samo ruke. - Novigrad

  • Izgradnja kuće prizemnice ključ u ruke

    Zanima me koja je cijena izgradnje kuće prizemnice do 100 m2 po sistemu ključ u ruke? - Varaždin

  • Žbukanje i estrih

    Trebam ponudu za žbukanje cca 600 m2 i estrih cca 150 m2. - Kučiće

  • Izgradnja garaže

    Trebao bih građevinara za izgradnju garaže 8 x 5 m. - Varaždin

  • Fugiranje starih zidova

    Trebam majstora za fugiranje starih zidova, oko 35 m2. - Vrgorac

  • Razbijanje nadzemnog kamena u masliniku i poravnavanje

    Trebam ponudu za usluge mini bagerom, potreban što manji mini bager za razbijanje nadzemnog kamena u masliniku i poravnanja zemljišta. Molim cijenu po satu. - Milna

  • Odvoz šute i ostalog smeća s gradilišta

    Trebam odvoz šute i ostalog smeća s gradilišta kuće. Ne mogu ocijeniti koliko ima na zahtjev šaljem sliku ili dođete na plac da se dogovorimo. Nema puno ali nam je hitno. - Osijek

  • Iskop i odvoz zemlje, šalovanje i betoniranje

    Iskop i odvoz zemlje cca 100 - 150 m3, šalovanje i betoniranje potpornih zidova dužine cca 30 m, visine1 - 3 m, šalovanje i betoniranje dvije deke po cca 30 m2. - Zagreb, Remete

  • Popločavanje dvorišta tlakavcima

    Popločavanje dvorišta - podesta od cca 14 m2 tlakavcima. Dio materijala kupljen, potrebna nabava drugog dijela opločnika i rubnjaka. - Zagreb, Vrapče

  • Postava ivičnjaka i popločavanje terase

    Trebam ponudu za popločavanje terase - Imotski

  • Dovoz zemlje za nasuti dvorište

    Trebam dovoz zemlje za nasuti dvorište. Potrebno je cca 8 m2. - Županja

  • Izrada strojne glazure

    Trebam ponudu za izradu strojne glazure. - Valpovo

  • Betoniranje dvorišta

    Trebao bih izvođača građevinskih radova za betoniranje 20-tak m2 dvorišta nakon izmjene vodovodne i kanalizacijske cijevi. Termin radova bio bi u listopadu. - Zagreb, Dubrava

  • Žbukanje kupaonica

    Žbukanje dvaju kupaonica - cca 32 m2. - Zagreb

  • Skidanje stare konstrukcije i pokrova i izrada svega novog

    Skidanje starog pokrova i konstrukcije te izrada nove konstrukcije i pokrova. - Stara Gradiška

  • Pokrivanje crijepom

    Trebam ponudu za krovopokrivačke radove. Pokrivanje crijepom cca 25 m2 već postavljene konstrukcije. - otok Brač

  • Montažna garaža 24 m2

    Trebam ponudu za montažnu garažu 24 m2, 4 x 6 m, jedna ulazna vrata i prozor otprilike 1 m x 1 m. Uključiti dostavu i montažu. - Kukljica

  • Sanacija azbestnog krova i postava crijepa

    Namjeravam sanirati azbestni krov, circa 180 kvadratnih metara. Možete li mi poslati ponudu o demontaži odvozu i zbrinjavanu istih kao i novopokrivanje. - Velika Gorica

  • Montažna garaža s dostavom i montažom

    Trebam ponudu za montažnu garažu 18 m2 s prijevozom i montažom. - Rab

  • Prekrivanje krova limenim pokrovom

    Ponovo pekriti krov u cijelini. Umjesto starog crijepa staviti - švedski limeni krov. Treba provjeriti grede koje nose. - Rijeka, Creska 8

  • Čišćenje i produbljenje bunara

    Potrebno je očistiti i produbiti bunar, dubine 20 metara. - Kamenica 18



Prethodno objavljeno:

  • faze gradnje

    Profili vanjske stolarije

    Profili vanjske stolarije

    Odgovoriti na pitanje o prednostima i manama drvenih prozora i prozora od PVC-a nije jednostavno. Toplinski otpor okvira (profila) raste s njegovom debljinom. Među energetski štedljive ubrajaju se profili između 1,5 i 1,8 W/m2K.

    01.01.2019.

  • Cement

    Označavanje cementa

    Označavanje cementa

    Označavanjem cementa označava se vrsta cementa, njegova kvaliteta, vrsta sastojaka i uporabljivost.

    30.12.2018.

  • faze gradnje

    Gradnja blokovima od konoplje

    Gradnja blokovima od konoplje

    U Velikoj Britaniji pokrenut je projekt istraživanja i razvoja građevinskih materijala u zgradarstvu među kojima je i opeka od konoplje pomiješana s vapnom.

    28.12.2018.

  • eko gradnja

    Sakupljanje kišnice

    Sakupljanje kišnice

    Svaki čovjek može mnogo učiniti za smanjenje potrošnje vode za piće. Prosječna osoba potroši na dan 53 litre vode koja mora zadovoljiti stroge higijenske propise. Osim toga, svakoga se dana potroši još više litara vode za radnje koje ne trebaju pitku vodu.

    26.12.2018.

 

Svi članci:

kontakt Zaštita osobnih podataka registracija za ponuđače arhiva potražnje oglasni prostor uvjeti korištenja i pravne obavijesti imenik izvođača

  

partnerske stranice

Get it on Google Play

za računalne djelatnosti i usluge10090 Zagreb, Sunčani brijeg 40 ● CMS 19.0123 - 19 / 41