faze gradnje

Zeleni krov

Zeleni krovovi su sve češća rješenja u svijetu koja ublažavaju nabujalu betonizaciju urbanih prostora. Prednosti zelenih krovova su mnogobrojne, stoga je pravo vrijeme da stvorite svoju zelenu oazu usred grada.

Krovovi zaštićeni živom florom postoje, čini se, odavno i posvuda. Od legendom opjevanih Semiramidinih vrtova do povijesno dokumentiranih biljem ukrašenih krovova starorimskih vila, islandskih kuća iz Norse razdoblja ili pak srodnih nastambi u Kanadi, blagodati krovnog raslinja bile su poznate mnogim narodima. No, stvarnu revitalizaciju tog drevnog koncepta najjasnije je izrazio kontroverzni Friedrich Hundertwasser, naglasivši kako bi sve što leži vodoravno pod otvorenim nebom trebalo pripadati prirodi te da bi i u gradu moralo biti moguće udisati šumski zrak!

Urbano poljodjelstvo

Prema jednoj od definicija, zeleni krov je svaki otvoreni biljem zasijan prostor od tla odvojen građevinskom ili drugom strukturom. Uglavnom ih se može dijeliti na ekstenzivne i intenzivne, a slojevi od kojih su sazdani su organski i anorganski. Ekstenzivni su plitki i zemlja na njima najčešće je slabije kakvoće i stoga su pogodni tek za ograničen broj biljnih vrsta i namjena, dok su intenzivni dublji, često prekriveni visokokvalitetnim humusom te pogodniji za uzgoj svih biljnih vrsta. U posljednje vrijeme, u akademskim se sredinama ozbiljno eksperimentira čak i na polju urbanog poljodjelstva, što se poglavito odnosi na potencijalnu proizvodnju jestivih biljaka – poput krumpira, mrkve, krastavaca, zelene salate, a posebice dobre rezultate pokazuje uzgoj ružmarina. Naime, znanstvenici iznose teze da zagađenost zraka ne utječe na jestivost biljaka, već je za to u prvom redu presudna čistoća tla iz kojeg rastu.

Za i protiv

Već tijekom projektiranja, a nakon toga i gradnje, valja uzeti u obzir i dopunska opterećenja građevne strukture. Drugi utvrđeni nedostaci su još i relativna početna skupoća, uporaba pesticida za poticanje rasta biljaka, nedostatak stručnih projektanata i postavljača te stručne literature, ali i formiranja nepoželjnih životinjskih zajednica na takvim zelenim površinama. Prednosti, međutim, mogu biti od globalnog značaja.

Nepobitna je činjenica kako će krovni vrtovi odigrati jednu od ključnih uloga u kontekstu održiva razvitka u urbanim sredinama, osobito ako se to odnosi na ublažavanje posljedica globalnog zatopljenja i eliminaciju stakleničkih plinova. Usporavanjem otjecanja kišnice, zeleni krovovi djeluju na povećanje njezina prirodno rashladnog djelovanja; djeluju poput usisivača ugljičnog dioksida, industrijske prašine i raspršenih krutih čestica; zadržavanjem viška slivnih voda smanjuju troškove održavanja velikih kanalizacijskih sustava; u znatnoj mjeri upijaju višak solarnog zračenja, kao i termalna isijavanja betona i asfaltnih materijala.

Dulji vijek krova

Argumenti i zaključci kojima barataju sve svjetski relevantne tvrtke specijalizirane za projektiranje zelenih krovova govore isto: životni vijek vrtom oplemenjena krova je produžen minimalno 15 do 20 godina u odnosu na klasične ravne krovove, a osobitost vodonepropusnosti može se sačuvati četrdesetak godina. Unatoč dvadesetak posto većem početnom ulaganju, zeleni je krov najisplativije rješenje jer, osim što temperatura na površini krova gotovo nikad ne prelazi 25ºC pa se uz racionalno postupanje utrošak energije potreban za klimatizaciju može 'skresati' za više od trećine.

Ravni krovovi i zelenilo

Krovna hortikultura u Hrvatskoj, iako postoji, nije rasprostranjena koliko bi to bilo poželjno. Kako je ona prihvaćena ili u ekonomski prosperitetnim sredinama s nepogodnim, često ekstremnim klimatskim uvjetima, poput onih koji vladaju u skandinavskim zemljama ili, pak, u zemljama s ekološkim nedaćama vezanim uz prekomjernu i hipertrofiranu industrijalizaciju, čini se kako nema posebnih razloga za inzistiranje na takvoj vrsti gradnje. S druge strane, novogradnje u Hrvatskoj više gotovo da i nemaju klasična krovišta, kockaste zgrade svojom arhitekturom omogućavaju bolju iskoristivost stambenog prostora i više kvadrata na tržištu. Zeleni vrt na vrhu zgrade donio bi sve one navedene pogodnosti svim stanarima u kući. Tamo gdje je to moguće, bilo bi dobro razmisliti i o 'zelenoj sanaciji' ravnih krovova na starijim građevinama. Pažljivo i stručno izveden ekstenzivan zeleni krov zasigurno bi stajao manje od dograđivanja kompletne krovne konstrukcije, dok bi financijska konstrukcija u usporedbi s neprekidnim krpanjem porozne plohe mogla biti i povoljnija.

Zeleni krovovi:

• su zamjena za dvorišta i vrtove, odnosno povećavaju prostor za opuštanje u betonskoj džungli
• smanjuju potrebu za grijanjem i hlađenjem zgrade kao zaštitni sloj
• produžuju vijek trajanja krovišta
• smanjuju izljeve vode nakon oluja koje oštećuju zgradu
• smanjuju isijavanje topline u urbanim područjima
• filtriraju zagađenja iz zraka i kiše
• produžuju trajanje životinjskih vrsta u izgrađenom okolišu.